U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na mjestu gdje se susreću šibenski i zadarski otoci, smjestila se prepoznatljiva i po mnogočemu posebna skupina otoka pod nazivom Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava (koje čine više od tri četvrtine ukupne površine), godine 1980. veći je dio kornatskog arhipelaga proglašen nacionalnim parkom. Danas Nacionalni park Kornati zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i grebena, s približno 238 km obalne crte.
U blizini Kornata, nalazi se i Park prirode Telaščica. Samo ime Telašćica vjerojatno potječe od latinskog naziva „tre lagus" što u prijevodu znači "tri jezera". Jezero "Mir" nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Jezero se smjestilo u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru – poznate dugootočke "stene". Strmac se proteže od rta Mrzlovica na SZ do padina Velog vrha na JI dosežući na Grpašćaku visinu od 161 m. Najveće dubine dosižu do 85m. Ovo područje bogato je zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom te se uz stijene mogu promatrati dupini. Na samim stijenama pod morem žive različiti koralji, uključujući i danas već prorijeđene crvene koralje.
Park prirode Vransko jezero jedinstveno je močvarno područje u hrvatskom priobalju. Najveću vrijednost sa stanovišta biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci i uski pojas poplavnih travnjaka koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice. Zabilježeno je ukupno 234 vrsta ptica, od čega se 102 vrste gnijezde na području Parka, stoga je ovo područje od međunarodne važnosti kao odmorište i hranilište ptica selica. Prema nekim procjenama, u Parku za jesenje selidbe svakodnevno boravi 20.000 ptica selica, a ponekad ova brojka naraste čak i do 400.000.
Plovidba jezerom moguća je iznajmljenim plovilima Rezervata, a uz sportski ribolov, tu je i foto safari za sve ljubitelje prirode s interesom za užitkom promatranja i fotografiranja flore i faune. Vransko jezero omiljeno je mjesto i mnogih biciklista, budući da se oko jezera proteže više od 50 km biciklističkih staza koje se međusobno razlikuju težinom kao i krajolikom kroz koji prolaze.
Pirovački zaljev
Duboki Pirovački zaljev prirodni je fenomen, 12 kilometara usječen u kopno i mediteranski ambijent u kojem se autentični mirisi raslinja miješaju s morskim ozonom, čineći taj kraj klimatološkim rajem za posjetitelje ali i za one koji se rehabilitiraju nakon bolesti, one koji traže novi polet i energiju u čistom krajoliku, koji jača zdravlje ljudi. Južni krak Pirovačkog zaljeva "Makirina" prirodno je kupalište s ljekovitim peloidom. Sastavom, kvalitetom i količinom taj lokalitet ljekovitog mulja nadmašuje sve poznate lokalitete u Hrvatskoj.
